ISTORISKIOT LEGITIMITET NA IMETO MAKEDONIJA - MAKEDONCI
Imiwata "Makedonija" i "Makedonci" postoele i opstojuvale niz istorijata, no isto taka bile i negirani. So ovie imiwa e povrzana borbata okolu legitimitetot vrz teritorijata na Makedonija.
Makedonskiot narod se formiral vo ramkite na geografsko-istoriskiot prostor na Makedonija vo eden kontinuiran razvoen proces (pleme, narod, nacija). Toj se zdobil so legitimitet vrz teritorijata na Makedonija i stanal naslednik na site istoriski i kulturni avtohtoni tradicii i vrednosti, nosej}i go imeto Makedonija niz vekovite kako svoe etni~ko i istoriski legitimno ime.
Postoeweto na makedonskata nacija konstantno gi voznemiruvalo sosednite dr`avi (Grcija, Bugarija, Srbija i Albanija). Zaedni~ko vo nivnata politika e neprifa}aweto na postoeweto na makedonska nacija, jazik i dr`ava. Ovie dr`avi, osobeno po podelbite na Makedonija od 1913 i 1919 god., nastojuvale da go denacionaliziraat makedonskiot narod. Na toa mu se sprotivstavil makedonskiot narod vo site delovi na Makedonija pod tu|a vlast, vodej}i borba za nacionalna sloboda i sopstvena dr`ava. Predvoden od nacionalnite organizacii i komunisti~koto dvi`ewe, toj istovremeno se borel za makedonskoto nacionalno i dr`avno ime.
Po formiraweto na makedonskata federalna dr`ava (1944 god.) za prvpat vo ponovata istorija na Makedonija se oficijalizira istoriskoto ime Makedonija-Makedonci.
Po Vtorata svetska vojna zapo~nuva procesot na me|unarodna promocija i afirmacija na makedonskata dr`ava, nacija, jazik i kultura.
Srbija vo 1944 god. ja prizna makedonskata nacija i dr`ava, {to go potvrdi so spogodbata od 1996 god. so koja ja prizna R Makedonija pod ustavnoto ime. Bugarija, osven vo periodot 1944 - 1948 god., kontinuirano ja negira makedonskata nacija i jazik, iako vo 1991 god. ja prizna nezavisnosta na R Makedonija. Grcija, iako ja priznava{e Makedonija kako dr`ava vo ramkite na SFR Jugoslavija, od 1991 god. go osporuva imeto na Republika Makedonija, so tendencija da se negira i istoriskiot identitet i legitimitet na makedonskata nacija i jazik. So Privremenata spogodba od 1995 god., Grcija ja prizna nezavisnosta na R Makedonija i nejziniot teritorijalen integritet.
Vo procesot na steknuvawe nezavisnost i me|unarodno priznavawe na Republika Makedonija, celosno se afirmira makedonskata dr`ava, nacija, jazik i kultura. Priznavaweto na Republika Makedonija od strana na golem broj zemji, od koi pove}eto ja priznaa pod nejzinoto ustavno ime, ozna~uva triumf na istoriskata vistina i pravda i potvrda na istoriskiot legitimitet i kontinuitet na makedonskata nacija i dr`ava.
Politikata za mir i aktivna sorabotka na R Makedonija so sosedite i drugite zemji i nejzinata re{enost da gi primenuva me|unarodnite standardi, e najdobriot pat za nejzin natamo{en prosperitet i za nadminuvawe na recidivite od minatoto.