RAZVITOKOT NA OBRAZOVANIETO, NAUKATA, KULTURATA I UMETNOSTA VO MAKEDONIJA
(1945 - 1996)
So kodifikacijata na makedonskiot jazik (1944/45) se sozdavaat uslovi za intenziven razvoj na makedonskiot literaturen jazik i negova primena vo administracijata, obrazovanieto i javnata komunikacija. Makedonskiot jazik se afirmira vo kulturno-prosvetnoto, nau~noto i literaturnoto tvore{tvo.
Osloboduvaweto ja zateknuva Makedonija so okolu 70% nepismeno naselenie. Prioritetna zada~a na Vlada na Makedonija vo periodot 1945-1950 god. e masovnoto opismenuvawe na makedonskiot narod i nacionalnite malcinstva. Obu~en e nastaven kadar, otvorani se u~ili{ta na site nivoa (osnovni, sredni i fakulteti). Sozdadena e solidna vospitno-obrazovna baza. Visokoobrazovniot proces vo Makedonija zapo~na so otvoraweto na Filozofskiot fakultet vo Skopje (1946). Vo 1949 god. e osnovan Univerzitetot "Sv. Kiril i Metodij" vo Skopje, vo ~ij sostav denes funkcioniraat nad 30 fakulteti, 6 vi{i {koli i 18 samostojni nau~ni instituti. Vo 1979 god. e osnovan i Univerzitetot "Sv. Kliment Ohridski" vo Bitola. Na Univerzitetot vo Skopje do denes diplomirale okolu 100.000 studenti. Nau~nite dostignuvawa rezultiraat so nad iljada doktorski i nekolku iljadi magisterski trudovi.
Me|u prvite nau~ni institucii e osnovan Institutot za nacionalna istorija (1948), a potoa i nacionalnite instituti za makedonski jazik, za folklor, za literatura i dr. Osnovani se instituti i od oblasta na egzaktnite, sociolo{ko-politi~kite, zemjodelskite i drugi nauki.
Vo 1967 god. e osnovana Makedonskata akademija na naukite i umetnostite. Vo MANU se realiziraat nau~ni proekti od site oblasti, se izdavaat mnogubrojni nau~ni trudovi, se organiziraat simpoziumi, izlo`bi i dr. Seto toa pridonesuva za razvitok na naukata i umetnosta vo Repubika Makedonija.
LITERATURA
Vo slobodna Makedonija doa|a i do sestran podem na literaturata. Se pojavuvaat pove}e generacii literaturni tvorci. Prvata poetska generacija ja so~inuvaat Aco [opov, Slavko Janevski i Bla`e Koneski. Potoa nastapuvaat Srbo Ivanovski, Gane Todorovski, Mateja Matevski, Vlada Uro{evi}, Radovan Pavlovski i dr., a vo poslednive decenii i Atanas Vangelov, Todor ^alovski, Eftim Kletnikov i dr.
Prvata kniga raskazi e od zbirkata "Rastrel" od Jovan Bo{kovski. Nemu mu se pridru`uvaat Stale Popov, \or|i Abaxiev, Vlado Maleski, Dimitar Solev, Meto Jovanovski, Simon Drakul, a potoa i Ta{ko Georgievski, Petar [irilov, @ivko ^ingo, Metodija Fotev i pove}e pomladi avtori. Vo 50.-te godini se pojavuva prviot roman na makedonski jazik "Selo zad sedumte jaseni" od Slavko Janevski. Sledat zna~ajni romansierskite ostvaruvawa na \or|i Abaxiev, Stale Popov, Vlado Maleski, Ta{ko Georgievski, @ivko ^ingo, Petre M. Andreevski, Bo`in Pavlovski i dr.
Dramskoto tvore{tvo se karakterizira so kontinuitet vo tvoreweto na Risto Krle, Anton Panov i Vasil Iqoski. Se pojavuvaat zna~ajni dramski avtori kako Kole ^a{ule, Tome Arsovski, Goran Stefanovski, Jordan Plevne{ i drugi. Vo makedonskata literaturna kritika se istaknuvaat Dimitar Mitrev, Gane Todorovski, Milan Gur~inov, Aleksandar Aleksiev, Georgi Stalev, \or|i Stardelov, Atanas Vangelov i dr.
LIKOVNA UMETNOST
Silen podem do`ivuva i makedonskoto likovno tvore{tvo. Sto`er na likovniot `ivot se obrazovnite institucii (U~ili{teto za primeneta umetnost, Fakultetot za likovna umetnost i dr.) i muzeite (Umetni~kata galerija, Muzejot na sovremena umetnost, Muzejot na grad Skopje i dr.), kako i golemiot broj galerii.
Svoeto tvore{tvo go prodol`uvaat doajenite na makedonskoto sovremeno slikarstvo (Lazar Li~enoski, Nikola Martinovski, Dimitar A. Pandilov, Qubomor Belogaski, Borko Lazeski i dr.), skulptura (Dimo Todoroski) i karikatura (Vasilie Popovi} - Cico).
Pretstavnici na sovremenite tendencii vo likovnoto tvore{tvo se brojni makedonski slikari, grafi~ari, skulptori i kerami~ari (Dimitar Kondovski, Petar Mazev, Mile Korubin, Jordan Grabul, Petar Haxi Bo{kov, Spase Kunoski, Tomo [ijak, Risto Kal~evski, Rodoqub Anastasov, Gligor ^emerski, Ana Temkova, Du{an Per~inkov, Simon [emov, Dimitar Manev i mnogu drugi), so razli~ni stilski osobenosti.
Makedonskoto likovno tvore{tvo e afirmirano ne samo vo ramkite na Makedonija i Jugoslavija, tuku i na me|unaroden plan.
TEATARSKA UMETNOST
U{te vo 1945 god. e osnovan Makedonskiot naroden teatar, kako prv profesionalen teatar, potoa Dramskiot teatar (1946) i Teatarot na nacionalnostite (1949), kako i mre`a teatri vo pogolemite gradovi niz Makedonija. Na makedonskata teatarska scena izrasnuva plejada vrvni artisti kako: Todor~e Nikolovski, Petre Prli~ko, Ilija Mil~in, Nada Ge{oska, Milica Stojanova, Darko Dameski, Risto [i{kov i dr., kako i pogolem broj akteri od pomladata generacija.
Me|u pozna~ajnite re`iserski imiwa se vbrojuvaat: Dimitar ]ostarov, Branko Stavrev, Qubi{a Georgievski, Vladimir Mil~in, Slobodan Unkovski i dr.
MUZI^KA UMETNOST
Muzi~kiot `ivot zapo~nuva so funkcioniraweto na prvoto muzi~ko u~ili{te, niza horovi, simfoniskiot orkestar pri Radio Skopje i Operata. Me|u vrvnite muzikolozi-folkloristi i kompozitori na simfoniski i operski dela spa|aat: Stefan Gajdov, @ivko Firfov, Todor Skalovski, Trajko Prokopiev, Vlastimir Nikolovski, Toma Pro{ev, Risto Avramovski, kako i onie od pomladata generacija. Vo 1954 god. Kiril Makedonski ja komponiral prvata opera "Goce", a podocna i operite "Car Samoil" i "Ilinden".
Sobiraweto i neguvaweto na makedonskata narodna muzika so bogat kolorit e postojana gri`a na pove}e institucii i poedinci (RTV Skopje, Institutot za folklor, Vasil Haximanov i dr.).
I makedonskata zabavna muzika do`ivuva silen razvitok. Najzna~ajni kompozitori i aran`eri se: Dimitar \akonovski - [pato, Aleksandar Xambazov, Qubomir Bran|olica, Dimitar Masevski, Slave Dimitrov i dr. Makedonskata rok-xez muzika so folklorni elementi e pretstavena od vrvni grupi kako: "Leb i sol", "Paramecium", "Mizar", "Anastazija" i dr.
FILMSKA UMETNOST
So formiraweto na dr`avnite kinematografski institucii i producentskata ku}a "Vardar film" (1945-1947), se sozdavaat uslovi za razvoj na filmskata umetnost. Neposredno po vojnata se snimeni prvite makedonski dokumentarni filmovi, a vo 1952 god. i prviot makedonski igran film "Frosina". Vo igranata produkcija od okolu 50 filmovi se istaknuvaat "Vol~ja no}", "Solunskite atentatori", "Mis Ston", "Crno seme", "Sre}na Nova 1949", a osobeno filmot "Pred do`dot" koj vo 1994 god. gi dobi nagradata "Zlaten lav" vo Venecija i drugi me|unarodni nagradi i be{e nominiran za "Oskar". Me|u makedonskite filmski re`iseri se istaknuvaat: Branko Gapo, Dimitrie Osmanli, Kiril Cenevski, Stole Popov, Mil~o Man~evski i dr.
Golem e brojot na visokoprofesionalni dokumentarni filmovi me|u koi se istaknuvaat "[arplaninecot", "Likvidator", "Tulge{", "Avstralija, Avstralija", a osobeno "Dae" (nominiran za Oskar). Od 70.-te godini do denes afirmacija do`ivea i t.n. Skopska {kola na animiraniot film prezentirana od avtorite Petar Gligorov, Darko Markovi} (dobitnik na pove}e nagradi), Boro Pej~inov i dr.
KULTURNI MANIFESTACII
Makedonija, kako zemja so vekovni kulturni tradicii, e organizator na pove}e manifestacii od oblasta na kulturata so me|unarodni dimenzii. Najafirmirani od niv se: Stru{kite ve~eri na poezijata, Ohridsko leto, Svetskata galerija na karikaturi, Balkanskiot folkloren festival, Festivalot na filmskata kamera - "Bra}a Manaki", Gocevi denovi, Mlad otvoren teatar, Skopski xez festival i dr. Ovie manifestacii na doma{en i na me|unaroden plan ja pretstavuvaat i afirmiraat makedonskata kultura i umetnost, a na makedonskiot ~ovek mu gi dobli`uvaat svetskite kulturni vrednosti.
IZDAVA^KA DEJNOST I SREDSTVA ZA JAVNO INFORMIRAWE
Vo makedonskiot op{testven i kulturen `ivot posebno mesto i zna~ewe imaat pe~atot i drugite sredstva za javno informirawe. Od oktomvri 1944 god. do denes redovno izleguva dnevniot vesnik "Nova Makedonija", koj prerasnuva vo zna~ajna izdava~ka ku}a so golem broj vesnici ("Ve~er", "Puls" i dr.). Od 1944 - 1945 god. do denes izleguvaat vesnicite na turski ("Birlik") i na albanski jazik ("Flaka e vlazerimit"). Paralelno se razvivaat pove}e izdava~ki ku}i: "Prosvetno delo", "Goce Del~ev", "Makedonska kniga", "Kultura", "Na{a kniga", "Studentski zbor", "Matica makedonska" i dr.
Pluralnoto op{testvo pridonese za izdavawe na nekolku nezavisni i privatni vesnici: "Republika", "Delo", "Makedonsko vreme", "Dnevnik" i dr. Osven niv izleguvaat i golem broj drugi vesnici i spisanija (nedelni, mese~ni, lokalni, mladinski i dr.). Me|u niv se istaknuvaat v."Mlad borec", detskite vesnici na izdava~kata ku}a "Detska radost" i dr.
Kulturniot `ivot go zbogatuvaat spisanijata za literatura, kultura i umetnost: "Kulturen `ivot", "Sovremenost", "Literaturen zbor", "Razgledi", "Kinopis" i dr.
Neposredno po vojnata e osnovano Radio Skopje (1944/45). Denes Makedonskata radiotelevizija (MRTV), kako najrazviena informativna ku}a od javen interes, i golemiot broj nezavisni radio i TV stanici ("Radio Noma", "A1 televizija", "TV Sitel" i dr.), go zbogatuvaat informativniot prostor vo Republikata.