Koncepcijata na Makedoncite za sopstvena nacionalna dr`ava po~nuva da se gradi kon polovinata na
XIX vek, no poafirmativno se izrazuva vo 70-te godini, za da prodol`i preku razni formi da se konstituira i da stane svest na celiot narod vo Makedonija. Kon krajot na XIX i po~etokot na XX vek vo ramkite na Makedonskoto revolucionerno-osloboditelno dvi`ewe se razviva makedonskata nacionalnno-politi~ka misla so svoite koncepcii za nacionalno osloboduvawe na makedonskiot narod i dr`avno konstituirawe na Makedonija. Makedonskata nacionalna programa i ideologija, zarodena vo 50-te i 60-te godini na vekot, progresivno se razvivala vo eden kontinuitet. Gi postavuva programskite celi i barawa za priznavawe na nacionalnata individualnost na Makedoncite, za izdignuvawe na makedonskiot jazik na nivo na literaturen jazik, za obnovuvawe na Ohridskata arhiepiskopija kako nacionalna avtokefalna crkva, za svoi nacionalni u~ili{ta, za sopstven administrativno-politi~ki centar. Seto toa kako preduslov za idnoto konstituirawe na Makedonija kako avtonomna dr`ava vo ramkite na Turcija ili vo idna balkanska federacija.Prviot javen nastap na makedonskata nacionalna programa e napraven od Makedonskiot klub vo Belgrad (v."Balkanski glasnik", 1903). Rakovoditelite na Klubot (S. J. Dedov, T. Mi{ajkov) vo oktomvri 1902 vo S. Peterburg, zaedno so K. Misirkov, D. ^upovski i drugi, formiraat makedonska kolonija i Makedonsko Pou~no-literaturno drugarstvo (MNLD). Drugarstvoto, vo kontinuitet od 1902 do 1917., stanalo glaven nositel na makedonskata nacionalna ideologija i izrazitel na streme`ite na makedonskiot narod.
Prvata kompletna nacionalna programa na Makekdoncite e izrazena vo Memorandumot na MNLD od noemvri 1902 (priznavawe na makedonskiot narod kako poseben narod vo Turcija, so poseben literaturen jazik, ramnopraven so turskiot, nazna~uvawe general-guverner od redovite na dominantnata nacija... i formirawe na federacija so sosednite dr`avi).
Vo 1903. K. Misirkov vo svojata studija "Za Makedonskite raboti" nau~no fundirano ja razrabotuva istorisko-politi~kata dimenzija na postoeweto i razvitokot na makedonskata nacija i na makedonskiot jazik. Istata ideologija se sre}ava i vo spisanieto "Vardar", izdadeno od Misirkov vo Odesa 1905, kako i vo spisanieto "Makedonski glas", izdadeno od ^upovski i MNLD vo S. Peterburg, dejstvuvaj}i pod razni imiwa i preku razni formi, napravile niza potfati za realizacija na makedonskata nacionalna programa: utvrdeni se granicite na Makedonija; izrabotena e prvata etno-geografska karta na Makedonija koja e dostavena do Londonskata mirovna konferencija; so memorandumi dostaveni do Goelmite sili i balkanskite dr`avi i do evropskata i ruska javnost se bara konstituirawe na Makedonija kako edinstvena, obedineta i nezavisna dr`ava; publikuvani se brojni statii i bro{uri za nacionalnata i jazi~na posebnost na Makedoncite i t.n.
So Programata na Makedonskiot revolucioneren Komitet od S. Peterburg (1917) za "Balkanska federativna Republika", so Makedonskata republika kako dr`ava-~lenka, se zaokru`uvaat programskite koncepcii na Makedoncite od toa vreme. Kon krajot na
I-ta svetska vojna }e se izdiferenciraat novi programski koncepcii i barawa za dr`avno-pravno konstituirawe na Makedonija.