SREDNOVEKOVNITE RAKOPISI I SLOVENSKATA PISMENOST VO MAKEDONIJA

Po~etocite na sozdavaweto slovenski srednovekovni rakopisi vo Makedonija se sodr`ani vo epohalnoto delo na solunskite bra}a sv. Kiril i Metodij, koi pred poa|aweto na svojata Moravska misija gi prevele bogoslu`benite knigi od gr~ki na slovenski jazik, otkako Kiril ja sostavil prvata slovenskata azbuka - glagolicata.

Vistinskiot procut na slovenskata pismenost i kultura vo Makedonija nastapuva kon krajot na IX i po~etokot na X vek koga vo Ohrid dejstvuvaat sv. Kliment i sv. Naum, u~enici na solunskite bra}a. Kliment go sozdava prviot slovenski univerzitet koj opfa}a nad 3.500 u~enici i razviva plodna prosvetitelska i literaturna dejnost (Ohridska kni`evna {kola).

Ottoga{ navamu, vo Makedonija e sozdadeno impozantno kulturno-istorisko nasledstvo, zna~ajno ne samo za makedonskata, tuku i za op{toslovenskata i svetskata istorija, civilizacija i kultura.

Prvite so~uvani slovenski rakopisi se pi{uvani so glagolica (IX-XI vek), a po XI vek, paralelno se upotrebuvaat glagolskoto i kirilskoto pismo.

Slovenskite rakopisi sozdadeni na terenot na Makedonija vo XII vek, imaat religiozna i prosvetna sodr`ina i se pi{uvani na crkovnoslovenski jazik. Tie se karakteriziraat so upotrebata na jazi~nite osobenosti od Makedonija (makedonska redakcija). Zapisite se bogati spored svojata sodr`ina, forma i ornamentika.

Rakopisite nastanuvale i bile ~uvani so vekovi vo makedonskite crkvi i manastiri, no i prepi{uvani, istra`uvani i raznesuvani. Golem broj od niv se so~uvani i denes se nao|aat vo pove}e evropski arhivski i bibliote~ni centri (Sankt Peterburg, Bolowa, Sofija, Belgrad, Sveta Gora i dr.). Del od niv se ~uva vo Republika Makedonija. Po vtorata svetska vojna makedonskata dr`ava i od nea osnovanite institucii (Arhivot na Makedonija, NUB "Kliment Ohridski", Institutot za staroslovenska kultura i dr.) prezemaat intenzivni merki za istra`uvawe, za{tita i prezentacija na staroslovenskite rakopisi.

Golem broj vidni nau~nici sistematski gi istra`uvaat, obrabotuvaat i objavuvaat slovenskite rakopisi. Najzna~ajni me|u niv se: Vladimir Mo{in, Bla`e Koneski, Liljana Slaveva, Vangelija Despodova, Radmila Ugrinova-Skalovska, Vera Stoj~evska-Anti}, Mihajlo Georgievski i dr.

Home