Makedonska rezba

Edna od najgolemite skapocenosti vo bogatata makedonska riznica e makedonskata rezba. Vrz baza na narodnata tradicija i na folklorot, vo Makedonija zapo~nala da se razviva kopani~arskata (rezbarskata) umetnost. Najvisok dostrel dostignale mija~kite rezbarski grupi (tajfi) na semejstvata Filipovski, Fr~kovski, Ginovski, Madaroski i Mir~evski. Tie sozdale remek-dela so isklu~itelna vrednost i ubavina. Dominantno mesto vo nivnite dela zavzemal ikonostasot. Ikonostasite vo crkvite "Sv. Spas" (izgraden vo 1824 godina) i vo "Sv. Nikola" vo Kru{evo (izgraden vo 1831 godina), kako i vo Lesnovskiot (1814) i vo manastirot "Sv. Jovan Bigorski"(1835) pretstavuvaat prekrasni umetni~ki tvorbi.^uvstvuvaj}i ja prirodata i oslonuvaj}i se na bogatiot folklor, mija~kite majstori vo svoite dela vmetnuvale motivi od narodnata tradicija, figuri od rastitelniot i `ivotinskiot svet, koi prekrasno se vklopuvaat vo harmonijata na rezbata. Sepak, dominantni motivi koi preovladuvaat vo ikonostasite se kompozicii od Svetoto pismo.

Denes, starata kopani~arska ve{tina sé pove}e se obnovuva i razviva.

Kako najvredni ostvaruvawa od rezbarskata umetnost vo Makedonija se izdvojuvaat ikonostasite vo manastirot "Sv. Jovan Bigorski" i vo crkvata "Sv. Spas" vo Skopje.